Što raditi u Turopolju?


Turopolje, mikroregija južno od Zagreba, na koji je prirodno naslonjena, diči se dugom i slavno­ čiji ponosni stanovnici nikad nisu bili ničiji kmetovi. Prije mnogo godina ovo područje obilovalo je hrastovim šumama u kojima su uživali mnogobrojni turevi, izumrla divlja goveda po kojima je Turopolje, kažu, dobilo ime. Vremena su se ponešto promijenila, no Turopolje je i dalje miran, većinom nizinski ruralni kraj s obiljem netaknute prirode, bogatom kulturnom baštinom i zanimljivom prošlošću. Njegovo središte je Velika Gorica, najveći grad u Zagrebačkoj županiji, i najbolje polazište za istraživanje.

U srcu Velike Gorice najznačajnija je građevina elegantna jednokatnica iz sredine 18. stoljeća, nekadašnja gradska vijećnica Plemenite općine turopoljske, a danas Muzej Turopolja. Mjesto je to na kojem kroz jedinstvenu arheološku, etnografsku i kulturno-povijesnu zbirku možete proniknuti u stoljeća povijesti i kulture turopoljskog kraja. Odmah u blizini je i atraktivan Centar za posjetitelje Turističke zajednice grada Velike Gorice, gdje se možete opskrbiti informacijama za što bolje snalaženje po Turopolju.

Da je ovdje bilo živahno i prije par tisuća godina pokazuje nalazište u obližnjem Šćitarjevu, odnosno Arheološki park Andautonija. Starorimski ostaci iz 1. stoljeća otkrivaju da je ovdje stajalo strateški važno naselje i glavno središte ovog dijela nekadašnje provincije Panonije. Na običaje iz tog doba podsjeća zanimljiva godišnja manifestacija Dani Andautonije.

Nešto stoljeća kasnije, stari Turopoljci izvještili su se u drvenom graditeljstvu. Kako je cijelo područje bilo bogato drvom, posebno hrastom lužnjakom, normalno je da su se od njega gradile kuće, i skromne seljačke, i one bogatije, ali i sakralne građevine. Zato Turopolje danas ima svoje drvene ljepotice. Sačuvano je desetak predivnih crkvi i kapelica izrađenih od drva, a najveća i najimpresivnija je kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki, iz 17. stoljeća.

Od drva je izvorno bila građena i utvrda Lukavec, koju je potom zamijenila jedina zidana fortifikacija u Turopolju. Njezina je osnovna namjena bila obrana od turskih osvajanja, no bila je i mjesto gdje se okupljalo i vijećalo turopoljsko plemstvo. Turopoljci još uvijek brižno njeguju običaj jurjevskih svečanosti, kad se tjera zima i slavi proljeće. Najveći krijes pali se upravo ispred Lukavca.

Turopoljski lug tek je ostatak velike prapovijesne šume između Velike Gorice i Siska. Vrata od krča ljudskih su ruku djelo, spomenik kulture izvorno postavljen 1779. godine u znak sjećanja na krčenje šume, a danas simbol stoljetne povezanosti lokalnog stanovništva i šumskog bogatstva. Ovim šumama nekad je slobodno lunjala turopoljska svinja, drevna autohtona pasmina na čijem se očuvanju predano radi, a njezino je meso prava poslastica, posluživana i na bečkom dvoru.

Želite li se povezati sa šumom te turopoljskom florom i faunom, idealna je šetnja po uređenoj stazi, kao što je devet kilometara duga poučna staza Šumarica kroz pitome ljepote Vukomeričkih gorica, između sela Krušak i Kozjača. A ovdašnje šume kriju i nedavno otkriveno podzemno blago – crne tartufe. Pronađeno je više vrsta ove cijenjene gljive, koju ćete sve češće pronalaziti na jelovnicima restorana Velike Gorice i okolice (na primjer, Mon Ami ili Babriga).

Istraživanje Turopolja najbolje je zaključiti kušanjem domaće kuhinje u jednom od izletišta ili seoskih domaćinstva, kao što su obiteljski favoriti Ključić brdo u Vukomeričkim goricama ili Odranski ribič tik uz rijeku. Etnografski biser Turopoljski grunt obitelji Dianeževiću Kurilovcu poslužit će kao vremeplov koji vas kroz folklor, stare običaje i tradicionalnu hranu vraća koje stoljeće unazad.

Iako nije vinogradarski kraj, u Turopolju se može popiti i dobra kapljica. Obiteljska destilerija Brigljević iz Velike Gorice rado će vas ugostiti na kušanju svojih nagrađivanih rakija i likera, ali i prvog hrvatskog zanatskog gina.

Skip to content