Vinske ceste

Vinske ceste

VINA & VINSKE CESTE  ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 

Vinogradi Zagrebačke županije pripadaju vinskoj regiji Bregovita Hrvatska. Smješteni su na povišenim terenima, a to su obronci planina i nižeg gorja koji na svojim južnim padinama imaju izvrsne uvjete za proizvodnju visokokvalitetnog grožđa.

Vinogradi se penju i iznad 400 m nadmorske visine, u ponekim slučajevima su jako strmi, ali prevladavaju pitomi, blago nagnuti brežuljci.

Najviše je takvih vinograda na Plešivici, a cijelo područje karakteriziraju većinom bijela vina, pjenušava i mirna, u pravilu svježa i lagana, vrlo lijepih cvjetnih i voćnih aroma, ali sve više i kompleksnija, odležana, macerirana vina.

Sorte

Klimatske karakteristike područja Zagrebačke županije uvjetovale su razvoj tipičnog kontinentalnog sortimenta. To su iste sorte kao i u susjednim zemljama, a u ove krajeve introducirane prije stotinjak godina (većinom chardonnay, rajnski rizling, pinot bijeli, sivi, crni, sauvignon bijeli, zeleni silvanac, graševina), U mnogim vinogradima se uzgajaju se i stare plešivičke sorte (npr. žuti plavec), u zelinskom kraju izvorna sorta kraljevina,  a prema Moslavini i autohtoni škrlet. Od međunarodnih crnih sorti važni su  portugizac, syrah, merlot, cabernet sauvignon.

Prema županijskim podatcima,  Zagrebačka je županija sa svojih 5 milijuna trsova posađenih na više od 900 hektara površine u samom vrhu Republike Hrvatske prema broju vinara, vinskih etiketa, vinskih cesta i općenito vinogradarsko-vinskih projekata.

Među najuspješnijim projektima posebno se izdvajaju županijske robne marke – poput Kraljevine Zeline i Portugizca Plešivice te projekt promocije vina s Vinskom kraljicom koja se u Županiji kontinuirano kruni od 2003. godine.

VINSKE CESTE

Plešivica

Na Plešivici vinogradarstvo i vinarstvo ima dugu i bogatu tradiciju, lozu su uzgajali možda već Iliri i stari Rimljani. Grofovi Erdödy donijeli su sortu rajnski rizling koja se i danas uzgaja i inspiracija je vinarima za razne načine vinifikacije. Plešivičke kleti prepoznatljivi su simbol ovoga kraja u kojima su stoljećima nastajala plešivička vina.

Na sjeveru se Plešivica proteže do Slovenije i Zagorsko-međimurske podregije, a na jugu do podregije Pokuplje.  Vinogradi se penju do 400 m nadmorske visine, tvoreći posebice u Plešivičko-okićkom i Svetojansko-slavetičkom vinogorju amfiteatre nezaboravne ljepote. Većina vinogorja ima veoma povoljne položaje, okrenute jugu.

Plešivica se smjestila na istočnim, zapadnim i južnim obroncima Žumberačke gore. Zaštićena od hladnih strujanja sa sjevera predstavlja idealno područje za uzgoj vinove loze.

Pet vinogorja (samoborsko, plešivičko-okićko, svetojansko-slavetičko, krašičko i ozaljsko-vivodinsko), skladno povezanih klimom i tlom čine je jednom od najslikovitijih i najljepših vinogradarskih podregija u Hrvatskoj.

svetojansko-slavetičkom vinogorju posebice su vrijedni položaji: Bukovački bregi, Belva, Mladinski breg, Radenci, Šanji breg, Šipkov dol i Vraneščak, a u Plešivičko-okićkom vinogorju: Draga, Kapelščak, Mladina, Nežićev breg, Lekovec, Oštri vrh, Prhoček, Stošinec, Šipkovica, Topolovec i Vukovac.

Plešivička vinska cesta otvorena je još 2001. godine, a sastoji se od četrdesetak vinara s raznolikom turističkom ponudom. Ondje možete kušati osim izvornih i udomaćenih sorti kao što su portugizac, plavec žuti, slatki zelenac i šipelj i svjetski poznate sorte vina poput chardonnayja, rajnskog rizlinga, sauvignona, traminca te crnog, bijelog i sivog pinota. Plešivička vina osvajaju iz godine u godinu brojne nagrade diljem Hrvatske, ali i svuda u svijetu.

Turistička ponuda Plešivičke vinske ceste može se podijeliti na 3 vrste: svi vinari nude degustaciju vina u svojim podrumima, neki vinari osim degustacije, imaju i ugostiteljsku ponudu – nude domaću hranu, posljednji osim degustacije i ugostiteljske ponude nude i smještaj u prekrasno uređenim smještajnim objektima, s pogledom na plešivički „vinogradski“ amfiteatar koji ostavlja bez daha.

samoborskom vinogorju najbolji su položaji: Berci, Dol, Giznik, Jelenščak, Palačnik i Podviščak. Krašićko vinogorje ponosi se položajima: Brda, Dubrave, Dugi vrh, Gračec i Kremenice, a ozaljsko-vivodinsko s Labokom, Lovićem i položajem Pinterović.

Plešivičku podregiju odlikuje i raznolikost tla – nailazimo na  podzolirana tla, rendzine mineralno-karbonatna tla. Pored dobrih položaja i tla, lozi na Plešivici pogoduje kontinentalna klima s dobro balansiranim brojem sunčanih sati i količinom oborina.

Raznoliki, stari sortiment vinove loze i male parcele gustih redova i klasičnog uzgoja uz kolac govore o dugoj tradiciji vinogradarstva na Plešivici. Plešivica je domovina nekih autohtonih sorti, od kojih su mnoge nestale. Tu uspijevaju stari, udomaćeni kultivari, kao što su kraljevina crvena, kavčina crna, ranfol bijeli, štajerska belina, lipovina bijela i šipelj bijeli, te portugizac, frankovka i veltilinec. Posljednjih godina, pojavom mladih i suvremenih vinogradara i vinara, starinski uzgojni oblik i stare sorte uzmiču pred modernim. Uvode se visokokvalitetni kultivari sađeni u širim redovima, uz žicu. Za Plešivičku podregiju preporučeni su kultivari: chardonnay bijeli, frankovka crna, graševina bijela, muškat otonel bijeli neuburger bijeli, pinot bijeli, pinot sivi, portugizac crni, rizling rajnski bijeli, rizvanac bijeli, sauvignon bijeli, silvanac zeleni, traminac crveni, traminac mirisavi, veltlinac crveni i veltlinac zeleni.


Sveti Ivan Zelina

Zelinska vinska cesta prolazi vinorodnim naseljima zelinskog kraja, podregijom Prigorje. Na njoj su vinski podrumi,  vinogradi i kleti poznatih zelinskih vinogradara. Vinogradarska područja pružaju sa na južnim obroncima obližnjih planina.

Vinari,  članovi vinske ceste, nude svoja vina i tradicionalne gastronomske delicije svima koji žele upoznati ljepote zelinskog kraja. Osim prekrasnih pogleda na vinograde, ljubazni domaćini nude vina od najpoznatijih svjetskih sorti grožđa (chardonnay, rajnski rizling, sauvignon  bijeli, rizvanac, silvanac zeleni, pinot bijeli, manzoni bijeli, muškat bijeli, muškat žuti; pinot crni, cabernet franc, cabernet sauvignon, merlot, zweigelt i dr.).  Posebna pažnja pridaje se kraljici Prigorja – kraljevini, autohtonoj sorti ovoga kraja. Kraljevina Zelina je i robna marka vina Zagrebačke županije, a vino je nježno, pitko, osvježavajuće i veselo.

Sveti Ivan Zelina ima bogatu povijest proizvodnje vina i može se pohvaliti kao jedini grad u Hrvatskoj u kojem je tradicija održavanja vinskih izložbi stara više od jednog i pol stoljeća. Prva izložba vina na ovim prostorima održana je davne 1860. godine zaslugom Dragutina Stražimira (1821.-1891.) koji je svojim djelovanjem i znanjem sabranim u knjizi “Vinogradar” učinio mnogo na vinogradarskoj, ali i ukupnoj gospodarskoj svijesti ljudi ovog kraja. Zadnjih 50 godina ovdje se kontinuirano održavaju izložbe vina.