Zanimljivosti

JESTE LI ZNALI?

• Zagrebačka županija primala je slavne goste još u vrijeme kad nismo znali za riječ celebrity. Charlie Chaplin je 1932. na putu iz Beča u Trst stao u svratištu Vila Horvat, u središtu sela Plešivica. Tu je prenoćio, jeo piletinu u umaku i pio lokalno vino. I plesačica Isadora Duncan bila je gošća ovog plešivičkog pansiona, ugaslog početkom 2. svjetskog rata.
• Skladatelj Ferdo Livadić primao je u svome dvorcu u Samoboru najistaknutije ilirce i umjetnike svoga doba, pa mu je 1846., za posjeta Zagrebu, u goste došao slavni skladatelj Franz Liszt, a možda su i zasvirali zajedno.
• Marija Gorica na grbu ima slona, a riječ je o praslonu zvanom Deinotherium, izumrlom prije više milijuna godina. Fosilni ostaci pretka današnjeg slona pronađeni su na području ove male općine početkom 20. stoljeća.
• Cret u okolici Zaprešića jedna je od tek nekoliko lokacija u Hrvatskoj na kojima uspijeva okruglolisna rosika, rijetka i dragocjena biljka mesožderka.
• Nakon Uskočkog rata između Austrije i Venecije početkom 17. stoljeća, potpisanim mirom određeno je da se uskočke lađe spale, a uskoci iz Senja presele u unutrašnjost. Tako se dio njih naselio i na Žumberak, pa se u starim dokumentima ovaj kraj, na njemačkom, naziva Uskokengebirge – Uskočke planine. Mleci su ih zvali Scochi, pa tako u Žumberku i danas postoji selo Skoki. Uskoci su prešli u grkokatolike pa zbog toga na Žumberku, uz katoličke crkve, postoje i grkokatoličke.
• Na nesretnom Titanicu plovilo je 30 hrvatskih iseljenika, među njima i Stjepan Turčin iz sela Bratina kraj Pisarovine. Zato je tu spomen-kuća „Titanic 100“, koju je uredila istoimena udruga proučavatelja slavnog brodoloma.
• Samoborski kraluš raskošna je ogrlica koja se nosila uz svečanu narodnu nošnju. Sastoji se od šarenih perlica ručno nanizanih nekad na konjske niti, a danas na najlonski konac. Pogled na kraluš otkriva mnogo o ženi koja ga nosi – njezinu dob, bračni i društveni status.
• Barbara Celjska (1392.-1451.), u predaji poznatija kao Crna Kraljica, bila je gospodarica Staroga grada Samobora. Na glasu kao zla i okrutna žena, bavila se alkemijom, a o njoj su pisali europski alkemičari Johann von Laaz i Bazilije Valentin.
• Danas razrušena utvrda Stari grad Samobor podignuta je na živoj stijeni u 13. stoljeću. Pisac August Šenoa spominje ga u romanu „Zlatarevo zlato“, a početne scene filma „Božji oklop“ sa Jackiejem Chanom iz 1987. godine snimane su upravo na njegovim ruševinama.
• Sv. Martin jedan je omiljenih europskih svetaca, a svoj trag ostavio je i na templarskoj crkvi sv. Martina u Dugom  Selu. I to u obliku stilizirane „Stope sv. Martina“, čime je Dugo Selo postalo prvo mjesto u Hrvatskoj na međunarodnoj hodočasničkoj ruti s polazištem iz francuskoga grada Toursa.
• U Ivanić-Gradu se već četvrti naraštaj obitelji Kruh Vuk bavi tradicionalnim opančarskim obrtom. Opanci se danas više ne nose, osim kao dio narodne nošnje, a umijeće izrade registrirano je kao nematerijalna kulturna baština.
• Kad arheolozima spomenete Budinjak, pomislit će na poseban tip brončane kacige iz željeznog doba. Arheološko nalazište na području Žumberka stoji na ostacima pretpovijesnog naselja s grobljem, a najvredniji nalaz upravo je kaciga iz kneževskog humka, nazvana po obližnjem mjestašcu Budinjaku.
• U staroj župnoj zgradi u Krašiću uređena je Spomen-soba bl. Alojzija Stepinca. Zbirka osobnih predmet posvećena uspomeni na kardinala sastoji se od dvije prostorije u kojima je provodio kućni pritvor na koji su ga osudile komunističke vlasti, od 1951. pa do svoje smrti 1960. godine.
• Prva međunarodna automobilska utrka na području Hrvatske organizirana je 16. svibnja 1926. na relaciji Plješivica – Samobor – Plješivica pred 2,000 gledatelja. U Samoboru je izgrađen i prvi teniski teren u Hrvatskoj, još 1890. godine, na posjedu grofa Maksa Montecuccolija.